Primjena standarda za energetsku efikasnost u zgradama jedan je od ključnih faktora održivog razvoja čovječanstva
Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)  od 7. 11. 2016. do 11. 11. 2016. provodi kampanju o energetskoj efikasnosti.
 U nastavku slijedi članak gospodina Ljubiše  Tanića,  eksperta u oblasti KGH, inače  člana Tehničkog komiteta BAS/TC 47, Uređaji i sistemi za grijanje i hlađenje
Neprekidan rast potrošnje energije  na globalnom nivou je, prije svega, posljedica:
 1) porasta broja stanovništva na planeti;
 2) zahtjeva za povećanim komforom sve većeg broja svjetske populacije. 
 Najveći udio (oko 40%) u ukupnoj  svjetskoj potrošnji energije čini potrošnja energije u zgradama. 
 U njima se daleko najviše energije troši za grijanje/hlađenje i pripremu  potrošne tople vode.
 Na osjećaj ugodnosti ljudi, pored  ličnih utjecaja (stepen fizičke  aktivnosti i odjevenost), najviše utječu termički uvjeti sredine (temperatura zraka, srednja temperatura  okolnih površina, relativna vlažnost zraka, brzina strujanja zraka i kvalitet  unutrašnjeg zraka). 
 Osnovni zadatak uređaja za grijanje, hlađenje i ventilaciju je održavanje  željenih vrijednosti termičkih uvjeta ugodnosti za rad i boravak ljudi na  energetski efikasan način, tj. uz što je moguće manju potrošnju energije.
 Potrošnja određenog energenta za grijanje/hlađenje prije  svega zavisi od razlike između unutrašnje i vanjske temperature, zatim od  termičke izolacije objekta i kvaliteta (stepena korisnosti) uređaja za  transformaciju energije izvora (energenta) u toplotu za grijanje/energiju za  hlađenje. 
 Ako se zimi temperatura prostorije  uređajima za grijanje povisi za 1 stepen Celzijusa, mjerenjima je potvrđeno da se za  to potroši oko 6% više energije. Ako se tokom ljeta temperatura održava nižom  od projektovane, za svaki stepen se dodatno troši čak oko 19% više energije! 
 Zbog toga uređaji za grijanje,  hlađenje i ventilaciju, između ostalog, moraju imati ugrađene odgovarajuće elemente za automatsku  regulaciju. 
 Za održivi razvoj je veoma važno da  kotlovi i uređaji za hlađenje imaju što je moguće veći stepen korisnosti, kao i  da se kao energenti što više upotrebljavaju obnovljivi izvori energije 
 (npr. odgovarajuća primjena solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople  vode, primjena toplotnih pumpi, upotreba sječki od otpadnog drveta...)   
 Ispravna i  dosljedna primjena standarda igra ključnu ulogu u dostizanju i održavanju željenih vrijednosti termičkih uvjeta ugodnosti  za rad i boravak ljudi na energetski efikasan način. Standardima  se propisuju unutrašnji projektni parametri sredine, dozvoljene vrijednosti  koeficijenata prolaženja toplote kroz omotač zgrade, stepeni korisnosti i  energetske klase uređaja za transformaciju energije izvora u toplotu za  grijanje/energiju za hlađenje, kvalitet energenata...
 Imajući u vidu činjenicu da se u zgradama u BiH u odnosu  na zgrade u razvijenim zemaljama EU po glavi stanovnika troši nekoliko puta  više energije, energetskoj efikasnosti u zgradarstvu treba posvetiti posebnu  pažnju.
U Direktivi o energetskim karakteristikama zgrada (The European Energy Performance of Buildings Directive 2010/31/EU – EPBD) navode se mjere za smanjenje potrošnje energije u zgradama kao i rokovi za provođenje tih mjera. Primjenom navedene direktive udovoljit će se zahtjevima Protokola iz Kjota usklađenog s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC).
Institut  za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS) usvojio je, između ostalih,  sljedeće standarde koji se odnose na energetsku efikasnost zgrada: 
 BAS EN 15232: 2013, Energetske karakteristike zgrada – Uticaj  automatizacije zgrada, kontrole i upravljanje zgradama
 BAS EN 15500: 2009, Upravljanje uređajima za grijanje, ventilaciju  i klimatizaciju – Elektronska oprema za upravljanje pojedinačnim zonama
 BAS ISO 13153: 2013, Smjernice za projektovanje uštede energije  za porodične stambene kuće i male poslovne objekte
 BAS ISO 23045: 2010, Građevinski okolišni dizajn – Smjernice za  procjenu energetskih karakteristika novih zgrada
 BAS EN ISO 13790:  2008, Energetska svojstva građevina –  Proračun energije potrebne za grijanje i hlađenje prostora
 BAS ISO 18292: 2012, Energetske performanse sistema fenestracije  za stambene objekte – Procedure za proračun
Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) iz navedene oblasti trenutno priprema sljedeće  standarde:
 ISO/PRF TR 52000-2, Energy performance of buildings –  Overarching EPB assessment – Part 2: Explanation and justification of ISO 52000  -1
 ISO/FDIS 52000-1, Energy part of buildings – Overarching EPB  assessment – Part 1: General framework